Dr. sc. STANISLAV PIPLOVIĆ, dipl. ing. arh. rodio se 7. svibnja 1932. godine u Splitu gdje se 1944. upisao u Prvu mušku gimnaziju i 1948. položio Niži tečajni ispit. Zatim se iste godine upisao u Srednju tehničku građevinsku školu Odjel za putove i željeznice i 1951. položio diplomski ispit. Godine 1952. upisao se na Arhitektonski odsjek Tehničkog fakulteta u Sarajevu. Diplomirao je 1960. godine. U praksi je radio kao rukovoditelj i nadzorni inženjer gradilišta, zatim na poslovima investiranja, projektiranja i urbanizma te prostornog planiranja. Radio je u početku u građevinskom poduzeću Tehnogradnja kao rukovoditelj gradilišta, pa u Projektnom birou Tehnika kao projektant i u Građevinskoj direkciji kao voditelj Odjela za prostorno planiranje. Niz godina je djelovao kao honorarni profesor na srednjim i višim stručnim školama. Umirovljen je 1992. godine.

 

Više desetljeća bavi se intenzivno poviješću i arhitekture Dalmacije, posebno Splita, kao dijelom opće povijesti umjetnosti te teorijom i praksom zaštite graditeljskog nasljeđa.

Među njegovim ostvarenjima na očuvanja spomenika kulture ističe se konzervatorski zahvat premještanja i rekonstrukcije klasicističkog ljetnikovca Garagnin u Divuljama kod Trogira, te izrada urbanističko - arhitektonskog rješenja i projektne dokumentacije uređenja barokne venecijanske utvrde Gripe u Splitu za potrebe Pomorskog muzeja i mornaričke knjižnice. Sudjelovao je kod istraživanja antičke nekropole koja je 1965. godine pronađena u predjelu Lora u Splitu. Kao suradnik Urbanističkog zavoda i Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu sačinio je niz studija povijesno - prostornog razvitka naselja u Dalmaciji kao prilog elaboratima za njihovo urbanističko uređenje. Među njima su naselje Ubli na Lastovu, područje donjeg tijeka rijeke Neretve, Glavina Donja u Imotskome, jugoistočni kvadrant Dioklecijanove palače i predio Pistura u povijesnoj jezgri Splita. Obradio je srednjovjekovnu tvrđavu Klis, klasicistički park Garagnin - Fanfogna u Trogiru, te staro groblje Sustipan u Splitu predloživši mjere njihove zaštite, smjernice za rekonstrukciju i revitalizaciju. U okviru izrade Konzervatorskog elaborata kao podloga za Generalni plan Splita obradio je studiju postojećeg stanja arhitekture Splita 19. i 20. stoljeća. Skoro 45 godina S. Piplović se bavio znanstvenim istraživanjima, posebno arhivskim, iz područja povijesti i teorije urbanizma, arhitekture, zaštite graditeljskog nasljeđa i likovnih umjetnosti. Obrađuje i povijesne teme pretežno s područja Dalmacije. Za to vrijeme objavio je 12 knjiga i brošura, 187 znanstvenih i 118 stručnih radova tiskanih u Hrvatskoj i inozemstvu. Tome treba dodati oko 250 prigodnih i popularnih članka, prikaza i rasprava. Zasluga mu je što je u stručnu literaturu uveo imena značajnih arhitekata i umjetnika koji su u Dalmaciji ostavili svoja djela, a bili su gotovo zaboravljeni. To je u prvom redu Giannantonio Selva iz Venecije koji je doprinio afirmaciji evropskog klasicizma u trogirskom kraju. Slijedio je Basilio Mazzoli iz Rima profesor na studiju arhitekture u Zadru u vrijeme francuske uprave gdje je u duhu klasicizma odgojio više domaćih stručnjaka. Njegov učenik je bio i Petar Pekota kasniji okružni inženjer u Zadru čiji je život i djelovanje Piplović po prvi put prikazao.